Kloniranje glasa novina u kojoj uživaju i kriminalci

22/07/2021 12:45

Kloniranje glasa novina u kojoj uživaju i kriminalci

Tehnologija kloniranja glasa je postala sve efikasnija, a za koju su zainteresovani glumci, ali i sajber kriminalci. Inače, za kloniranje se koristi određen računarski program, koji stvara prilagodljive kopije glasa osobe.

Na snimku nekoga ko govori, softver je u stanju da replicira ono što je izgovoreno, bilo da se radi o reči ili rečenici. Softver može pokupiti ne samo akcenat – već i ton, visinu, tempo, ali i tok govora, kao i samo disanje osobe koja govori. A, klonirani glas se može prilagoditi tako da prikaže bilo koju emociju od besa, straha, sreće, ljubavi ili dosade.

možda vas zanima i: Kako tehnologija utiče na potomstvo?

Kloniranje glasa se može koristiti za prevođenje glumačkih reči na različite jezike, što potencijalno znači, da američke kompanije za filmsku produkciju više neće angažovati dodatne glumce za sinhronizaciju verzija svojih filmova za inostranu distribuciju. A, kanadska firma Resemble AI kaže da sada klonirane engleske glasove može pretvoriti u 15 drugih jezika.

Njegov izvršni direktor Zohaib Ahmed kaže da je za stvaranje kvalitetne kopije nečijeg glasa softveru potreban snimak osobe koja govori svega 10 minuta. Ipak, iako sve veća sofisticiranost kloniranja glasa ima očigledan komercijalni potencijal, to je takođe dovelo do sve veće zabrinutosti da bi se moglo koristiti i u sajber kriminalu.

Zajedno sa kompjuterski generisanim lažnim video zapisima, kloniranje glasa naziva se i “deepfake”. A stručnjak za kibernetičku sigurnost Eddi Bobritski kaže da postoji “ogroman sigurnosni rizik” koji dolazi sa sintetičkim glasovima. Jedan od primera zloubotrebe je, recimo, ako šef telefonira zaposlenom tražeći osetljive informacije. Ukoliko radnik prepozna glas mogao bi reći ono što je traženo, ali ne svom šefu već onome ko se krije iza tog glasa i to je siguran put za sajber kriminal.

Da se ovo već dešavalo, govori i slučaj o kojem je pisao Vall Street Journal još 2019. godine. Naime, britanski menadžer je, navodno, prebacio 220. 000 eura prevarantima, koji su koristili kloniranu kopiju glasa njegovog nemačkog šefa . U međuvremenu, vlade i agencije za sprovođenje zakona razmatraju to pitanje. Te je prošle godine Europol, agencija za sprovođenje zakona Evropske unije, pozvao je države članice da ulože “značajna ulaganja” u tehnologije koje mogu otkriti “duboke falsifikate”, dok je Kalifornija zabranila njihovu upotrebu u političkim kampanjama.

Klonirani glas u filmu

Reditelj jednog filma koristio je softver za kloniranje glasa u svom dokumentarnom ostvarenju o kuvaru. Kako je objasnio, to je uradio kako bi televizijska zvezda izgovorila reči koje nikada nije ni rekao. I upravo je to izazvalo ozbiljnu polemiku i nezadovoljstvo u javnosti. Kako prenose mediji, film “Roadrunner: A Film About Anthony Bourdai”, koji se prikazuje u bioskopima, sadrži snimke čuvenog kuvara, koji je imao i svoje emisije, a koje je pravio do svoje smrti 2018. godine.

saznajte i kojih 7 stvari će do 2030. nestati

Reditelj filma Morgan Nevil je izjavio da je “deo dijaloga kreiran korišćenjem veštačke inteligencije”. A prema rečima, Sema Gregorija, direktora organizacije koja radi na korišćenju video tehnologije za poboljšanje ljudskih prava, svi su zapanjeni zbog lažnog zvuka, ali i rediteljevim odbacivanjem da je povredio etička pitanja.

S druge strane, Nevil tvrdi da je tehnologiju iskoristio da bi se u filmu čulo ono što je kuvar napisao, ali nikada nije izgovorio. On tvrdi i da je to urađeno uz pristanak porodice i agenta pokojnog kuvara. A da li je to baš istina, teško je utvrditi, pogotovo što je udovica Burdejna na Tviteru objavila da ona “sigurno nije bila ta koja je rekla da bi se Toniju to dopalo”.

22/07/2021 12:45

Your e-mail address will not be published.
Required fields are marked*

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments