Na današnji dan – 29. decembar

28/12/2022 20:00

Na današnji dan – 29. decembar

Dogodilo se na današnji dan – 29.12.

1170. godine – Nadbiskup Tomas Beket ubijen je po nalogu engleskog kralja Henrija II pred oltarom Kenterberijske katedrale. Ranije blizak kraljev prijatelj i kancelar do izbora za nadbiskupa 1162. godine, usprotivio se nameri Henrija II da ograniči crkvenu vlast i odbio da položi zakletvu na kraljeva “Klarendonska pravila” o odnosima crkve i države. Papa Aleksandar III proglasio ga je 1173. godine svecem.

1721. godine – Francuzi su okupirali ostrvo Mauricijus u Indijskom okeanu. Ostrvo je 1810. godine potpalo pod britansku vlast, a nezavisnost je steklo 1968. godine.

1800. godine – Rođen je američki pronalazač Čarls Guđer, koji je 1839. godine otkrio proces vulkanizacije kaučuka. Njegov izum dorineo je brzom razvoju industrije gume, posebno prozvodnji automobilskih guma.

1809. godine – Rođen je Vilijam Juart Gledston, četiri puta premijer Velike Britanije između 1868. i 1894. godine Poznat po političkim i socijalnim reformama, smatra se jednim od najvećih britanskih državnika. Legalizovao je 1871. godine radničke sindikate i 1884. godine izvršio tzv. treću parlamentarnu reformu.

1825. godine – Umro je francuski slikar Žak Luj David, osnivač i glavni predstavnik klasicizma, član Konventa i dvorski slikar Napoleona I (“Zakletva Horacija”, “Napoleonovo krunisanje”, “Porodica Žerar”, “Ubijeni Mara”, “Gospođa Rekamje”).

Filip Višnjić

Filip Višnjić

1835. godine – Umro je Filip Višnjić, slepi pesnik-guslar, Srbin iz Bosne, koji je opevao sve značajnije događaje iz Prvog srpskog ustanka. Vuk Karadžić je 1815. godine zapisao mnoge njegove pesme, među kojima su najpoznatije “Početak bune na dahije” i “Boj na Mišaru”.

1876. godine – Rođen je katalonski violončelista i dirigent Pablo Kazals, koji je otvorio novu epohu u sviranju violončela. Napustio je Španiju kada je Franko došao na vlast i do smrti 1973. godine živeo je u Francuskoj i Porto Riku.

1890. godine – Američki vojnici su kod “Ranjenog kolena” u Južnoj Dakoti masakrirali više od 200 Indijanaca iz plemena Sijuks, među kojima je bio veliki broj žena i dece.

1911. godine – Revolucionarna privremena skupština je za prvog predsednika Kine izabrala Sun Jat Sena, čime je posle više od tri milenujuma ukinuta monarhija.

1914. godine – Počela je bitka kod Sarikamisa u Prvom svetskom ratu u kojoj je, mnogo slabija ruska vojska, nanela težak poraz turskoj armiji. Turci su izgubili 77.000 od 95.000 vojnika.

Dobrica Ćosić

Dobrica Ćosić

1921. godine – Rođen je srpski pisac Dobrosav (Dobrica) Ćosić. Smatra se jednim od najvećih srpskih pisaca druge polovine 20. veka (“Deobe”, “Koreni, “Vreme smrti”, “Otpadnik, “Vernik”, “Stvarno i moguće”). Bio je prvi predsednik Savezne Republike Jugoslavije od juna 1992. godine. Smenjen je u junu 1993. godine, na inicijativu Srpske radikalne stranke. Bio je istaknuti član Saveza komunista Srbije do maja 1968. godine, kada je dosao u sukob sa politkom SKJ po nacionalnom pitanju, smatrajući da su Srbi ugroženi u jugoslovenskoj federaciji.

1940. godine – Nemačko vazduhoplovstvo izvelo je najteže bombardovanje Londona u Drugom svetskom ratu, koje je britanskoj prestonici nanelo najveća razaranja od “velikog požara” 1666. godine kada su uništene četiri petine grada.

1944. godine – Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu ušle u Budimpeštu.

1973. godine – Filipinski diktator Ferdinand Markos, nastavio je da vlada po okončanju drugog predsedničkog mandata, iako po ustavu nije mogao ponovo da bude biran. Na osnovu vanrednog stanja koje je zaveo 1972. godine vladao je dekretima dok u pobuni 1986. godine nije zbačen s vlasti.

1981. godine – Umro je hrvatski književnik Miroslav Krleža, jedna od najznačajnijih ličnosti u kulturno-književnim zbivanjima 20. veka na jugoslovenskom prostoru. Od 1950. godine bio je na čelu Jugoslovenskog leksikografskog zavoda i glavni i odgovorni urednik Enciklopedije Jugoslavije. Njegov obimni književni opus obuhvata poeziju, romane, pripovetke, drame i eseje (“Hrvatski bog Mars”, “Povratak Filipa Latinovića”, Gospoda Glembajevi”, “U agoniji”).

1989. godine – Parlament Čehoslovačke izabrao je za šefa države češkog pisca Vaclava Havela, dugogodišnjeg disidenta pod komunističkim režimom, koji je kao “državni neprijatelj” proveo pet godina u zatvoru. Havel je nasledio Gustava Husaka koji je prethodno pod pritiskom javnosti podneo ostavku.

1992. godine – Savezna skupština izglasala je nepoverenje prvoj vladi SR Jugoslavije i smenila sa mesta premijera srpskog biznismena iz SAD Milana Panića. Za vršioca dužnosti premijera imenovan je potpredsednik vlade Radoje Kontić. Smenjivanje Panića usledilo je nakon njegovih sukoba s predsednikom Srbije Slobodanom Miloševićem oko sprovođenja mirovne politike prema bivšim jugoslovenskim republikama.

1996. godine – Vlada Gvatemale i vođe gerilskog pokreta su potpisali sporazum kojim je posle 36 godina zvanično okončan poslednji i najduži građanski rat u Centralnoj Americi.

1999. godine – U nevremenu koje je zahvatilo više evropskih zemalja život je izgubilo oko 130 ljudi.

2000. godine – Ruski ministar odbrane Igor Sergejev potpisao je dokument kojim se dozvoljava obuka iranskih oficira u Rusiji.

2001. godine – U Kabulu su po prvi put patrolirale avganistanske i britanske trupe, što je bila proba za mirovne operacije.

2001. godine – Oko 300 ljudi je poginulo, a najmanje 120 je povređeno u požaru koji je izbio od varnica vatrometa u trgovinskom centru u Limi, glavnom gradu Perua.

2004. godine – Umro je Džeri Orbah američki glumac koji se proslavio ulogama na Brodveju, u filmovima kao i u poznatoj TV seriji “Red i zakon”.

2010. Umro je Vladan Batić, poslanik Narodne skupštine Srbije i predsednik Demohrišćanske stranke Srbije.

28/12/2022 20:00

Your e-mail address will not be published.
Required fields are marked*

0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments